Hipnoza

Otac moderne hipnoze je njemački doktor Mesmer Franz (1734.-1815.) po kojem ona nosi ime “magnetizam”, dok za ime “hipnoza” zaslužan je škotski liječnik James Braid (1795.-1860.). To ime je dobila po grčkom bogu Hypnosu. No, James Braid je shvatio kako čovjek za vrijeme hipnoze nije u snu, pa je njeno ime promijenio u “monoidealizam” (u prijevodu “utjecaj jedne ideje”). Pokušaj promjene ostao je bezuspješan. Škotski kirurg James Esdaile (1808.-1859.) provodio je bezbolne operacije pod hipnozom.

Hipnoza je stanje fizičke relaksacije i mentalne budnosti u kojoj se nadilazi kritični faktor svjesnog uma i uspostavlja prihvatljivo selektivno razmišljanje. U svjesnom dijelu uma pohranjeno je sve što mislimo, osjećamo i znamo, sadržane su naše percepcije svijeta, mišljenja, iluzije i slike o ljudima i događajima. Tu „spava“ kratkotrajna memorija te sve odluke koje donosimo u svjesnom dijelu uma ostaju dva do tri dana (vremenski toliko traje kratkotrajna memorija). Kako bi odluke ostale memorirane duže zaslužan je podsvjesni um koji prezentira poligon rada hipnoze. 

U podsvjesnom umu nalaze se sve emocije, navike ponašanja, samoodrživost (informacije koje su vezane za prošlost i budućnost) i lijenost (koja je „čuvar“ samoodrživosti). Zadnji fragment uma je nesvjesni dio koji čuva naš život i tu se nalaze sve fiziološke reakcije i kognitivne sposobnosti. Njegov važan dio koji mu pripada je kontrola imunološkog sustava. Najjednostavnije rečeno, stanje hipnoze je prirodno stanje (svakodnevno se nalazimo u tom stanju, iako to ne znamo) kojim se usklađuje komunikacija između svjesnog i podsvjesnog uma nadilazeći kritični faktor. 

U našu podsvijest je utkan cijeli naš život. Kada imamo potrebu ili želimo nešto promijeniti trebamo hipnozom ući u podsvijest. Hipnozom „zaobilazimo“ kritični faktor koji poput stražara čuva sva naša mišljenja, stavove, navike i ne dopušta usvajanje novih informacija koje su u suprotnosti s našim moralom i etikom. Primjer: nešto nam se sviđa i želimo promijeniti određenu naviku, no ako željeno nije u skladu s podsvjesnim dijelom gdje borave sve navike, onda će svjesni um onemogućiti novoj navici ulazak u podsvjesni um i dugotrajno memoriranje iste.